Samobor, dvorac s perivojem

U širem centru grada Samobora smjestilo se dvorac s imanjem. Grad Samobor, nadaleko poznat po kremšnitama, samoborskim češnjovkama, fašniku, Bermetu, medičarima i naravno Starom gradu, svakako je jedno od omiljenih izletišta građana Zagreba i okolice. Naravno, ovo je također grad poznat po izuzetno ugodnom, mirnom i obiteljskom ozračuju te ga to čini idealnim mjestom za život. Kulturni, sportski i gastronomski sadržaji grada svakako doprinose kvaliteti života. Okruženo prirodom s jedne strane, a nadomak svih sadržaja grada u manje od 10 minuta hoda, nekretnina je idealna prilika koju ne treba propustiti.

Ponudu čini dvorac Podolje. Radi se o nekretnini za koju je doneseno Rješenje Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine Kl. 612-08/03-01-06/508 od 18. ožujka 2006., kojim se bilježi da je Kurija Praunsperger -Bošnjak u Samoboru, Gornji kraj 34, izgrađenoj na z.k.čestici br. 1097 zaštićena kao spomenik kulture rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu br. 02-177/1-74. od 02. rujna 1974. godine. Začeci dvorca povezani su s kulom Podolje, građenom u 15. stoljeću. Kula je nakon obrane Samobora od Turaka, u kojoj obrani je kula bila od strateške važnosti, prenamijenjena i nadograđena od strane obitelji Szaich de Pernicza (predaka sada vlasnika obitelji Bošnjak-Praunsperger) u stambenu namjenu. Obitelj Praunsperger preuzima vlasništvo nad dvorcem ženidbenom vezom 1779. godine te je vlasnik do danas. Preciznije, obitelj Szaich de Pernicza postaje vlasnikom dvora 1633. godine kada ga dobivaju od vlasnika Staroga Grada - obitelji Erdody, uz suglasnost cara Ferdinanda. U obitelji Szaich de Pernicza je do 1779. godine u kojoj zadnja ženska nasljednica Viktorija se udaje za Petra Praunspergera pl. Haderschortskog, od kada se nalazi u obitelj sadašnjih vlasnika. Uz dvorac se nalaze tri gospodarske zgrade koje su i danas u funkciji, izgrađene od strane Viktorijinog sina Phileusa. Dvorac i gospodarske zgrade okružuje zemljište površine 4.524m2 koje je većinom u funkciji perivoja no manjom površinom participira u S- stambenoj zoni u kojoj je moguća dogradnja. Imanje se nalazi 200m od kultnog gastronomskog doživljaja – krčme Gabreku 1929.. Do samog centra i glavnog trga Samobora ima 10 minuta šetnje. S imanja pogled puca na Stari grad i treba vjerovati da je nekada vlastelinstvo itekako dobro biralo lokacije za svoje dvorce i perivoje.